Papir ili digitalna memorija?

Tiskati dobivenu građu na papir ili ne?

Da razmotrimo. Za izdanja malih naklada danas se preporučuje izravni, digitalni tisak, jer klijenta  oslobađa troškova izrade offset ploča, pa je značajno jeftiniji. Ipak, digitalni tisak, koristeći boje u prahu, otiskuje površinski, pa će otisnuti sadržaj prije izblijediti i utoliko kraće trajati. Vodene pak boje offset tehnike dublje prodiru u papir, što tisak čini kvalitetnijim i trajnijim. Pojava digitalnog tiska koristila je brojnim malim izdavačima, a i tiskarama je poslužila, ne samo da zarade na novoj, jeftinijoj i privlačnijoj ponudi, već i da postupno podignu cijene offset tiska, koja je sada, kako se čini, veća nego u vrijeme kada tiskare nisu raspolagale laserskom tehnologijom za digitalni tisak.

Problem je, naravno, u trajnosti tiska. Trajnost digitalnog tiska usporediva je onoj koju dobijemo u običnoj fotokopirnici. Prstom ponekad možemo razmazati riječi. Ne valja se nadati da bi tekst, čak i da se ne čita, izdržao dulje od pedeset godina. Offset je trajniji. No ni on nije neograničene trajnosti. Bilo bi dobro istražiti naše knjižnice i provjeriti kako se drži tisak ubrizgan prije osamdeset godina. Napokon, i papir sam propada vremenom. Ako se prelistava, utoliko brže. Zato izdavači koji žele da im knjige budu što trajnije, biraju offset na kvalitetnom papiru, uvezano, ne samo lijepljeno, u čvrstim koricama.

Velika cijena za malu nakladu i još manju čitanost (čitanost tim manju što je čitateljima manja pristupačnost tih knjiga). Održavanje tako pohranjenih sadržaja složen je postupak obnove tiska (kopiranje bi dodatno oslabilo kvalitetu koja bi pri budućem kopiranju kopije bila sve lošija), i kao takav bi trebao biti uračunat u troškove početnog izdanja (moramo uzeti u obzir da je svrha izdanja trajati). Nemojmo zaboraviti niti to da za knjigu vrijedi obrnuta razmjernost čitanja i trajnosti. Čitanje se vrši uz okretanje stranica, okretanje stranica izlaže papir mehaničkim i kemijskim oštećenjima, opterećujući uvez…

Visina cijene nije samo praktički nedostatak. Takva cijena usluge koja bi se bitno temeljila na tiskanju knjiga unaprijed diskriminira većinu ljudi od usluge održavanja osobne povijesti. Stoga naša redovna usluga održavanja preuzete građe treba biti zasnovana na računalno posredovanoj pohrani i razmjeni podataka, jer samo takva može biti dovoljno jeftina kako bi bila što većem broju ljudi dostupna. Nudimo li uslugu držeći da bi na nju svaki čovjek trebao imati pravo, drugačije niti ne bi smjelo biti.

Osim troškova, valjalo bi naglasiti maločas naznačeno, da tiskana knjiga ima još jednu manu u odnosu na mrežnu publikaciju. Nije isto poći/putovati u neku od malobrojnih knjižnica, pronaći knjigu i čitati je, kao i to da je možemo “nabaviti” ne ustajući se sa svog radnog stola i čitati je nikom je drugom pritom ne uskraćujući. Koliko nam je važno da preuzeti sadržaji ne traju odloženi i zanemareni, toliko nam mora biti važno da ih čuvamo kao lako prenosive i gotovo svima brzo dostupne datoteke.

No i pored rečenog, oprezno pratimo pouzdanost digitalne memorije, koja također, na svoj način stari i zastarijeva. Još uvijek je i općenito potrebna stalna ljudska briga da se pohranjeni sadržaji ne oštete o nesavršenosti memorijskih medija.

Hrvatski arhiv weba

Hrvatski arhiv weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zbirka je sadržaja preuzetih s weba. Namijenjen je preuzimanju i trajnom čuvanju publikacija s weba kao dijela hrvatske kulturne baštine. Arhivirani sadržaji mogu se pretraživati preko naslova, URL-a, ključnih riječi i predmetnih područja.

Opis je preuzet s web stranice Hrvatskog arhiva weba. Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom (Srce) 2004. osniva arhiv koji 2010. dobiva naziv pod kojim i danas djeluje. Prema podacima iz studenog 2014. veličina cijeloga arhiva je 7,6 TB.

Naravno, postoje i kriteriji koje publikacija mora ispuniti da bi bila uvrštena u HAW. Donosimo važne izvatke (puni zapis kriterija vidjeti na stranici HAW):

Opći kriteriji

Za mrežnu građu primjenjuju se isti opći kriteriji kao i za tiskanu građu. Oni uključuju:

  • djela hrvatskih autora objavljena u Hrvatskoj i izvan Hrvatske

  • tema djela odnosi se na Hrvatsku ili Hrvate, bez obzira na mjesto objavljivanja i autorstvo

  • djelo je na hrvatskom jeziku

  • djela koja su objavljena u Hrvatskoj, što znači: Na samoj je građi podatak da je nastala u Hrvatskoj, sjedište nakladnika je u Hrvatskoj i autor publikacije ima prebivalište u Hrvatskoj

Posebni kriteriji

  • Sadržaj: S obzirom da internet kao medij publiciranja bez središnjeg upravljanja omogućuje svakome objavljivanje bilo kojeg sadržaja, prednost pri odabiru za arhiv weba ima građa čiji je sadržaj koherentan, neovisan, potpun, ima trajnu kulturološku, intelektualnu, znanstvenu ili umjetničku vrijednost i bavi se temama od općeg značenja za hrvatsko društvo, npr. umjetnost, kultura, gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo, politika, sport.

  • Nakladnik: Sve što je dostupno na internetu smatra se objavljenim, a svatko tko objavljuje neki sadržaj je nakladnik. To mogu biti nakladnici u tradicionalnom smislu kao i autori osobnih stranica na webu. Ugled i pouzdanost nakladnika važni su pri odabiru građe.

  • Domena: Građa koja je objavljena izvorno u domeni hr ima prednost pri odabiru za arhiv weba. Građa može biti odabrana i kada je objavljena u nekoj drugoj domeni (.com, .net, .info, .org), ako udovoljava ostalim kriterijima za odabir građe.

  • Jedinstvenost: Prednost pri odabiru za arhiviranje imaju publikacije koje postoje samo na internetu.

Odabir publikacija za arhiv weba

Uključuju se časopisi, knjige, članci, mrežna mjesta ustanova, udruga, događaja, klubova, znanstvenih projekata, e-zini, e-novine, portali, odabrane osobne stranice, osobni, skupni i tematski blogovi kao izvor informacija o suvremenoj kulturi i ekonomskim, društvenim i političkim trendovima, blogovi koji imaju značajan utjecaj u javnom životu i čiji je autor osoba koja se predstavlja svojim pravim imenom, odabrani forumi koji zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.

Isključuju se pretraživači, igre, stranice isključivo reklamnog karaktera, stranice tvrtki i poslovnih poduzeća, radne verzije publikacija, pretplatničke liste (mailing lists), chat, građa koja se distribuira isključivo putem elektroničke pošte, građa s intraneta, građa koja za pristup zahtijeva registraciju, u načelu osobne stranice, blogovi i forumi.

§

Naš je cilj trajna zaštita, dostupnost, neometano i aktivno korištenje građe koju nam klijent povjeri. Pohranu u HAW postavljamo kao svoj zadatak na putu ostvarivanja tog cilja. Na nama je da, koliko to klijent bude želio, doprinesemo kvaliteti njegove građe čime ćemo povećati izglede da ista, cijela ili barem u najznačajnijem dijelu, zadovolji kriterije uvrštavanja u HAW. Tu građu kroz našu nakladničku djelatnost činimo dijelom veće cjeline kojoj ćemo lakše dokazivati vrijednost i dostojnost pohrane u HAW. Odazivom i podrškom klijenata postupno ćemo tako graditi i za kriterije HAW koristan i poželjan nakladnički ugled. Mi, naravno, ne možemo jamčiti da će službe HAW pristati našu građu staviti pod svoju zaštitu, ali možemo to da ćemo iskoristiti mogućnosti da im temeljito,  jasno i uvjerljivo obrazložimo i dokažemo opću važnost našeg projekta.